Mi se vodimo načelom kako je komunikacija ključ uspjeha i temelj svake uspješne suradnje. Upravo smo iz tog razloga uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom organizirali drugi po redu Okrugli stol. Ovogodišnja izvedba Okruglog stola započela je tradiciju komuniciranja o društveno važnim pitanjima.

Posebno se usmjeravamo na upoznavanje društva o socijalnom modelu invaliditeta. Nasuprot medicinskom modelu koji problem vidi u samoj osobi s invaliditetom, socijalni model naglašava probleme u okruženju, procesu rehabilitacije, u društvenim i političkim uvjetima i preprekama.

Usvajanjem novog pristupa, odnosno socijalnog modela, svoje napore usmjeravamo prema osposobljavanju, normalizaciji, inkluziji i participaciji, stjecanju samopouzdanja i samopoštovanja te samoodređenju i samozastupanju.

Nakon prošlogodišnje razrade problematike u sustavu visokoškolskog obrazovanja, otišli smo korak dalje i zapitali se – A što nakon visokoškolskog obrazovanja?

Nakon ovog pitanja i provedenih VLASTITIH istraživanja shvatili smo kako negdje postoji KVAKA, vide se konkretni pomaci, ali sve mogućnosti jednostavno stoje – neiskorištene.

U čemu je kvaka?!

Prošle godine bavili smo se tematikom koja je nama u udruzi posebno bliska, a to je visokoškolsko obrazovanje. Svi trenutni članovi uprave Liberato su studenti, a sam predsjednik Stipo Margić je student s invaliditetom. Kako smo imali informacije iz “prve ruke” kako studiranje izgleda za OSI, bilo je neophodno da djelujemo po tom pitanju.

Nakon što smo detektirali glavne prepreke i ograničenja s kojima se studenti s invaliditetom suočavaju, odlučili smo poduzeti konkretne akcije i biti pokretač društvenih promjena. S tim u vidu, poduzeli smo sljedeće:

Uveli smo nove aktivnosti unutar LiberatoTalk projekta (radionice, predavanja na temu neprofitnih organizacija i socijalnog poduzetništva, komuniciranje s ciljnom publikom putem društvenih mreža, Okrugli stol, sudjelovanje na konferencijama..)
Uveli smo program stručne prakse unutar udruge Liberato za studente Sveučilišnog odjela za stručne studije
Uveli smo program upoznavanja i učenja tehničkih vještina, odnosno LiberatoTech projekt (više o LiberatoTech i ostalim projektima pročitajte ovdje.

Nakon što smo postavili određene temelje i uspostavili akcije koje djeluju na otklanjanje prepreka, vrijeme je za sljedeći korak – zapošljavanje. Odnosno, onaj korak na koji nas samo visokoškolsko obrazovanje priprema, a to je proces zapošljavanja i izgradnja poslovnog usmjerenja.

Ovogodišnji okrugli stol

Osnovni cilj LiberatoTalk projekta u sklopu kojeg spada organizacija Okruglog stola jest – komuniciranje. Ono što je potpuno kontradiktorno u svom komuniciranju je prvo zapažanje nakon samog događaja, a to jest – prevelika šuma podataka koja dolazi od različitih izvora djeluje negativno na rješavanje prepreka pri zapošljavanju OSI.

Događaj smo otvorili uz divne govore i iskazanu neizmjernu podršku od strane predstavnika Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog odjela za stručne studije, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita koji su zajedno s Europskim parlamentom pokrovitelji događaja.

U sklopu događaja poput Okruglog stola nije moguće u potpunosti razraditi temu i detektirati sve ključne prepreke koje se javljaju u procesu zapošljavanja, a kako bi spomenutu “šumu podataka” grupirali i jednostavnije objasnili izdvojili smo 3 ključna faktora pri zapošljavanju: OSI, posrednike i poslodavce.

Organizacija u obliku panel rasprave omogućila nam je konkretnu razradu problema i uključivanje sudionika u istu, a posebne zahvale idu našim govornicima koji su nam uz pomoć suradnice na projektu i moderatorice Paule Marasović omogućili uspješno obrađivanje teme i ukazali put prema novim, nužnim akcijama i poslovnim pothvatima.

Oni su redom:

Jerko Šarić, predsjednik Studentskog zbora, UNIST
Maja Karaman Grbavac, savjetnica ureda Pravobraniteljica za OSI
Marina Vlajić, viša stručna savjetnica CPR
Ivan Bogdanović, voditelj ureda za studente s invaliditetom
Denis Marijon, predsjednik SUMSI
Stipo Margić, organizator i predsjednik udruge Liberato

1. dio panel rasprave – OSI

Fokus u prvom dijelu panel rasprave bio je na unutarnjoj motivaciji OSI, odnosno, koju razinu znanja, vještina i karakternih osobina može pozitivno usmjeriti u poslovni razvoj. Složenost tematike nije nam dopuštala da se u ovom dijelu ne dotaknemo predrasude i samih stavova u okolini koji onemogućavaju potpuni razvoj OSI te isto tako djeluje negativno na unutarnju motivaciju

Posljednje desetljeće, pojavom filozofije inkluzije i socijalnog modela dolazi do značajnih promjena u odnosu društva prema osobama s invaliditetom, posebno prema osobama s intelektualnim teškoćama. Ovim promjenama značajno je pridonio i pokret samozastupanja koji se smatra jednim od najzanimljivijih i najpozitivnijih pokreta prošlog desetljeća.

Kako navodi Maja Karaman, savjetnica ureda Pravobraniteljice za OSi, svaka 18. osoba s invaliditetom radi. Jedni od njih su Stipo Margić i Ivan Bogdanović.

Stipo ističe kako je pri ulasku u socijalno poduzetništvo i osnivanje udruge Liberato doživio određene predrasude o njegovim kompetencijama, no ovaj put glavni fokus nije bio samo na njegovom invaliditetu – već i na godinama. Mlade snage koje žele, mogu i hoće djelovati po pitanju društvenih problema konstantno su podcijenjene.

Ivan, s druge strane, ističe kako je problem i medijska projekcija OSI koja ima samo 2 načina: OSI koje se sažalijevaju zbog njihovih nemogućnosti ili OSI koje su superheroji i nadvladavaju sve prepreke. Nije potrebno OSI u tim razmjerima odvajati od ostatka društva, i baš radi takvog medijskog predstavljanja nastaje i socijalni jaz između OSI i ostatka društva, što je u potpunosti kontradiktorno onome što je stvarno cilj.

Još jedan bitan podatak podijeljen na Okruglom stolu je i istraživanje koje prikazuje kako su OSI odgovorniji, motiviraniji i odaniji radnici u odnosu na osobe bez invaliditeta.

2. dio panel rasprave – Posrednici

Drugi dio panel rasprave bazirao se na akcijama koje se (ne)provode u sklopu posrednika. Posrednika unutar poslovnog razvoja ima mnogo više od onih koji su obrađeni na samoj raspravi, a to su: Centar za profesionalnu rehabilitaciju, Ured pravobraniteljice, Savez SUMSI, Udruga Liberato, Ured pravobranitelja za studente i Studentski zbor.

Odabrani posrednici temeljili su se na predstavnicima navedenih institucija koji su bili sami govornici.

Posrednik čijeg govornika nismo imali, a posebno se istakao u ovoj raspravi je – Roditelj.

Osim institucija, organizacija, udruga i saveza koji djeluju u posredništvu pri zapošljavanju OSI, bilo na edukaciji ili konkretnom povezivanju s poslodavcima postoji segment koji djeluje na OSI puno prije svih ostalih. To su roditelji.

Ovu temu ćemo posebno raspisati u narednim objavama, a do tada je želimo ukratko pojasniti.

Roditelji često, nesvjesno i iz najboljih namjera mogu negativno utjecati na motivaciju OSI od najranije dobi. Ovim putem se ne prelama odgovornost na roditelju, već na sustavu koji ne omogućava konkretnu pomoć roditeljima od čega je jedna stavka i ona psihološka.

Što se tiče CPRZ tiče, njihove usluge nisu dovoljno dobro predstavljene široj javnosti što ukazuju naša provedena istraživanja koja navode:

4 od 10 poslodavaca koji imaju zaposlenu OSI koriste potpore za njihovo zaposlenje
6 od 10 poslodavaca ne zna ništa o uslugama CPRZ
2 od 10 poslodavaca zna samo okvirno čime se bavi CPRZ
2 od 10 poslodavaca zna skoro sve ili sve o uslugama CPRZ

Upravo smo uz pomoć ostalih gostiju na ovom dijelu razlučili kako se problem ne krije u samom CPRZ, već u društveno  nedovoljno objašnjenoj nadležnosti u procesu zapošljavanja te “šumi podataka” koju smo već prije naveli.

Sveučilište s druge strane ne ulaže dovoljno u stručni kadar koji je obučen za rad s različitim potrebama OSI. Već nekoliko godina zaredom broj upisanih studenata s invaliditetom iznosi 40 – 50, međutim, taj broj se povećava kada se sagleda činjenica da upravo zbog društvene stigmatizacije neke osobe se ne žele identificirati kao osobe s invaliditetom. Predsjednik Studentskog zbora, Jerko Šarić, ističe i nedostatak psihološke pomoći na odjelima koja je nužna svim studentima zbog suočavanja sa stresom, anksioznošću, a u nekim slučajevima i depresijom.

Savez SUMSI i Udruga Liberato koja je njegov član aktivno djeluju po pitanju zapošljavanja, a njihovi projekti i akcije usmjerene su na konkretno povezivanje OSI s poduzetnicima i rada na njihovim kompetencijama. Projekti koji se provode u ovom pogledu su ciljno usmjereni, fokusirani i pokretači društvenih promjena. Vrijednost ovih projekata navest ćemo u narednim blog objavama.

3. dio panel rasprave – Poslodavci

U ovom dijelu rasprave jedno od pitanja s kojim smo se bavili je i radna integracija OSI. Zaključeno je da je za uspješnu integraciju potrebno raditi s roditeljima, poboljšati obrazovni sustav te sinergijski razbijati predrasude u okolini, a posebno one što se tiču samih kompetencija

U našem istraživanju u kojem je sudjelovalo 100 studenata i zaposlenih osoba (potencijalna i stvarna radna okolina) zabilježen je ravnopravni stav o visini dohotka koju osoba s invaliditetom, za istu vrstu posla, treba primati u odnosu na osobu bez invaliditeta.

Situacija zapošljavanja s godinama se poboljšava, ali kritični dio je javni sektor.

Glavne detektirane prepreke od strane ispitanih poslodavaca su:

Troškovi prilagodbe i reorganizacije radnog mjesta za potrebe OSI
Manjak iskustva OSI
Predrasude (o kompetencijama i unutar radnog kolektiva)
Vremenski jaz između zapošljavanja i primanja poticaja

I za kraj, informacija za koju smatramo da je iznimno bitna, a malo poznata – Usluga procjene radne učinkovitosti (na temelju kojeg se ostvaruje pravo na poticaje) koju izvodi CPRZ – potpuno je BESPLATNA!

Blog