Kvaliteta života osoba s invaliditetom
Written by: Stipo Margić
Kako je prethodi post završio s konceptom kvalitete života, ovaj put nastavljamo gdje smo stali i dajemo objašnjenje što isti znači u kontekstu invaliditeta. Definicije kvalitete života su veoma slične, a većina ih se odnosi na zadovoljavanje potreba i životnih mogućnosti pojedinca. Definicija obuhvaća i subjektivne i objektivne aspekte, te okolinu. Riječ je o višedimenzionalnom konceptu u kojemu su uključeni kako fizičko, tako i psihičko zdravlje osobe. Uz njih, mogu se nadodati i socijalni odnosi, financijsko stanje te osobna uvjerenja sukladna s očekivanjima okoline.
U suvremenom društvu naglašava se potreba za istraživanjem kvalitete života onih obitelji u kojima se nalazi dijete s teškoćom ili osoba s invaliditetom. Proučava se razvoj djeteta, ali i usluge rehabilitacije i ostalih ustanova kojima je primarni cilj pružiti integriranost djece s teškoćama u postojećim sustavima, kao što su na primjer školske ustanove. Kvaliteta života obitelji djece s teškoćama odnosi se na obitelj kao cjelinu. Rođenje djeteta s teškoćom utječe na život svih članova, kako na svakoga ponaosob, tako i na obitelj kao cjelinu. To se odnosi na užu, ali i na širu obitelj.
Koncepti kvalitete života se odnosi na različite utjecaje djeteta s teškoćama u razvoju. Ono utječe, kako na brojne aspekte života obitelji, tako i na sama shvaćanja pojedinih članova obitelji o obiteljskom životu u cjelini. Time je objašnjena glavna razlika između individualne i obiteljske kvalitete života. Individualna se usredotočuje na život pojedinca, dok je obiteljska kvaliteta života usmjerena na tome kako događaji pojedinca utječe na čitavu obitelj. Obiteljska se kvaliteta života postiže usklađivanjem potreba svih članova obitelji, odnosno kada obitelj zajedno uživa te je u mogućnosti sudjelovati u njima važnim aktivnostima.
Velika je većina utora koji ukazuju da je osobnost u središtu radnji; predstavlja oslonac ostalim psihološkim, obrazovnim i samoregulacijskim procesima te je ključna odrednica procjene (ne)zadovoljenih potreba. Kada se od ljudi traži da razmotre adekvatnost potpore od obitelji, prijatelja i ostalih osoba, onda ih se zapravo ispituje razina zadovoljstva društvenom podrškom. Genetska veza predstavlja najveći izvor percepcije društvene podrške te predstavlja povezanost između osobnosti i motivacije te je dio ljudskoga DNA.
S druge strane, postoje studije koje pokazuju kako okolnosti u svijetu manje utječu na to kako ih ljudi opisuju. Međutim, neke studije ukazuju na povezanost različitih psihičkih bolesti zbog nedostatka društvene podrške. Zbog toga se ovakve procjene subjektivnog blagostanja ponekad mogu smatrati nepouzdanima. Rasprava o definicijskim pitanjima, objektivnim i subjektivnim pokazateljima kvalitete života je pokrenuta zbog poteškoća do kojih dolazi prilikom definiranja i istraživanja samog pojma. Kvaliteta života djeluje kao i svi ostali društveno-znanstveni pojmovi. Njega je nemoguće generalizirati i suziti na samo nekoliko područja života, te je zbog toga potrebna definicija samoga koncepta. Na nama ostaje da svakodnevnim djelovanjem poboljšavamo način života i svakodnevnicu osobama s invaliditetom kako bi uživali jednaki tretman u društvu kao i drugi, bez predrasuda i stigme.