Kako promijeniti društvene stavove o osobama s invaliditetom?

U društvu još uvijek postoje brojni stereotipi i predrasude vezani uz osobe s invaliditetom. Ovi stavovi često ograničavaju njihovu participaciju u društvu i uskraćuju im jednaka prava. Kako bismo i dalje razvijali našu viziju svijeta bez granica i izgradili inkluzivno društvo, potrebno je napore usmjeriti na promjenu društvenih stavova.

Negativni stavovi prema osobama s invaliditetom često su rezultat nedostatka informacija i razumijevanja. Prema istraživanju Europske unije, većina ljudi u Europi ima ograničeno znanje o invaliditetu i njegovom utjecaju na svakodnevni život. Osim toga, medijski prikazi osoba s invaliditetom često su stereotipični, što dodatno jača predrasude. 

Inkluzija osoba s invaliditetom predstavlja jedan od najvećih društvenih izazova današnjice. Kako bismo izgradili društvo u kojem će svi imati jednake mogućnosti, nužno je poduzeti mjere koje će se ticati svih aspekata društva.

Obrazovanje kao temelj promjene

Uvođenje obveznih predmeta o ljudskim pravima i inkluziji u škole predstavlja ključni korak. Na taj način, već od najmlađe dobi djeca bi se educirala o različitosti i važnosti prihvaćanja svakog pojedinca. Poseban naglasak trebao bi biti stavljen na razumijevanje potreba i prava osoba s invaliditetom.

Edukacijom o ljudskim pravima i inkluziji, djeca uče o važnosti poštovanja različitosti, što može značajno smanjiti vršnjačko nasilje i diskriminaciju usmjerenu prema osobama s invaliditetom ili drugim marginaliziranim skupinama. Također kroz učenje o različitim životnim iskustvima i perspektivama, djeca razvijaju empatiju i sposobnost da se stave u tuđe cipele. To im omogućuje da bolje razumiju potrebe drugih i da se osjećaju povezani s cijelom zajednicom.

Radno mjesto kao mjesto uključenosti i učenja

Radna mjesta su mjesta gdje ljudi provode veliki dio svog vremena. Stoga je od iznimne važnosti organizirati edukativne radionice za zaposlenike kako bi se povećala svijest o potrebama i pravima osoba s invaliditetom. Istraživanja pokazuju da edukacija na radnom mjestu značajno smanjuje predrasude. Ovakav pristup može potaknuti zaposlenike da razviju pozitivne stavove o osobama s invaliditetom i ostalim marginaliziranim skupinama, kao i stvoriti nove i bolje obrasce ponašanja. 

Također, poznavajući prava osoba s invaliditetom zaposlenici mogu postati svjesniji svoje uloge i obveza te na taj način mogu aktivno pridonijeti stvaranju inkluzivnog i održavajućeg radnog okruženja.

Uloga medija i društvenih mreža

Mediji i društvene mreže imaju ogromnu moć oblikovanja javnog mišljenja. Društvene mreže i digitalni mediji nam omogućuju dolazak do velikog broja ljudi, čak i onih koji možda nemaju direktan kontakt s osobama s invaliditetom. Provođenjem ciljanih kampanja moguće je informirati širu javnost o invaliditetu, razbiti stereotipe i potaknuti pozitivnu društvenu promjenu. 

Mediji i društvene mreže idealan su komunikacijski kanal za podizanje svijesti o različitim vrstama invaliditeta, njihovim uzrocima, posljedicama i potrebama osoba s invaliditetom. Mogu pomoći u razbijanju negativnih stereotipa i predrasuda o osobama s invaliditetom te promovirati pozitivne slike i inspirativne priče iz stvarnog života. Na taj način, osobe s invaliditetom mogu dobiti priliku da se prikažu onako kako i zaslužuju – u pozitivnom svjetlu, kao jednako važni članovi društva. Uključivanjem osoba s invaliditetom u sadržaj društvenih mreža i medijski prostor može povećati relevantnost i autentičnost, a same društvene mreže mogu poslužiti kao izvrstan alat za zagovaranje promjena u zakonima i politikama koje se direktno tiču osoba s invaliditetom.

Kombinirajući edukaciju u školama, na radnim mjestima i kroz medije, možemo stvoriti inkluzivnije društvo u kojem će osobe s invaliditetom imati jednake mogućnosti za sudjelovanje u svim aspektima života.

Inkluzivni jezik može biti pokretač pozitivnih promjena

Korištenje inkluzivnog jezika nije ništa više od jezika koji aktivno uključuje sve sudionike i izbjegava diskriminaciju, a može igrati ključnu ulogu u oblikovanju društvenih stavova. Mala promjena načina koji pričamo o osobama s invaliditetom može stvoriti inkluzivnije okruženje i potaknuti lavinu pozitivnih promjena.  

Kada koristimo jezik koji je neutralan i inkluzivan, smanjujemo mogućnost da “slučajno” pojačamo postojeće predrasude ili stvorimo nove. Tada i onaj koji ima riječ postaje svjesniji težine same riječi i njezinog utjecaja na okolinu.

Kontinuirano korištenje ispravne terminologije i inkluzivnog jezika, pogotovo u medijima, itekako može utjecati na modeliranje tuđeg ponašanja i postavljanje standardna. S vremenom, bilo kakav izraz koji nije inkluzivan – trebao bi jednostavno postati neprihvatljiv, a samim time i izaći iz bilo kakve uporabe.

Uključivanje osoba s invaliditetom u donošenje odluka

Prema UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom imaju pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje ih se tiču.

Uključivanje osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka predstavljalo bi temeljni korak prema stvaranju društva koje je doista jednako za sve. To znači da osobe s invaliditetom ne bi trebale biti samo pasivni primatelji usluga, već aktivni sudionici u kreiranju politika i odluka koje utječu na njihove živote.

Osobe s invaliditetom su najvažniji sudionik kad je u pitanju donošenje odluka zbog toga što imaju jedinstveno i iskustveno znanje o preprekama s kojima se svakodnevno susreću. Također, donošenje različitih perspektiva može utjecati na to da donešene odluke budu kvalitetnije, relevantnije i sveobuhvatnije.

Zaključak

Uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društva nije samo poželjno, već je i neophodno za stvaranje pravednijeg i inkluzivnog svijeta. Kad kažemo “sve aspekte društvenog života” onda mislimo od obrazovanja i zapošljavanja, do donošenja odluka koje utječu na svakodnevnicu.

Važnost edukacije o različitosti, upotrebe inkluzivnog jezika, uloge medija u promoviranju pozitivnih priča o osobama s invaliditetom te važnost uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka – samo su neki od aspekata koji igraju ključnu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva u kojem se svi osjećaju prihvaćeno i vrijedno.

Ne smijemo zaboraviti da je inkluzija proces koji zahtijeva kontinuirane napore svih segmenata društva. Od pojedinca, preko organizacija, do institucija – svi imamo odgovornost pridonijeti stvaranju svijeta u kojem će svi imati jednake mogućnosti.

Uključivanje osoba s invaliditetom nije samo moralna obveza, već je i pametna investicija. Kada se uključe različite perspektive, rezultati su bolji za sve. Stvaranjem inkluzivnog društava, svi dobivamo priliku da živimo svoje živote u punini.