Njemačka: Koračanje prema socijalnoj inkluziji

Svaka država potpisnica Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom ima obvezu provoditi i poticati aktivnosti u skladu s navedenom konvencijom.

Prema toj normi, osobe s invaliditetom imaju jednak pristup pravima kao i ostali građani, uključujući pravo na dostojanstven život, obrazovanje, zapošljavanje, slobodu izražavanja, sudjelovanje u sportu, slobodno vrijeme te mnoge druge aspekte života.

Međutim, u stvarnosti se suočavamo s izazovima prilikom ostvarivanja svojih prava. Osim borbe za priznavanje svojih prava, osobe s invaliditetom često se moraju suočavati sa stereotipima koje dolaze od drugih građana. Svaka zemlja je jedinstvena po mnogim aspektima, uključujući i percepciji prema osobama s invaliditetom. 

STEREOTIPI O OSOBAMA S INVALIDITETOM U NJEMAČKOJ

Njemački portal Inklusion in Bayern je istaknuo nekoliko često prisutnih stereotipa, a neke od njih su:

1. Osobe s invaliditetom su slabo kvalificirane.
2. Osobe s invaliditetom imaju više izostanaka s posla.
3. Osobe s invaliditetom imaju prava na više dana godišnjeg odmora.
4. Osobe s invaliditetom su nisu dovoljno produktivne.
5. Osobama s invaliditetom daje se prednost u timskom radu.
6. Osobe s invaliditetom ne mogu biti otpuštene.
7. Naša tvrtka je premala da bi zaposlila osobu s invaliditetom.
8. Ne možemo samostalno odgovoriti na ovaj društveni izazov.

ZAKONI O REGULACIJI PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM I STVARANJE INKLUZIJE

Jeste li znali da se i Njemačka suočava s izazovom poboljšanja uvjeta za osobe s invaliditetom?

Naime, Savjetodavni odbor za inkluziju kontinuirano poziva ministarstvo, udruge i odgovorne predstavnike da krenu u provedbu akcijskog plana koji je usuglašen putem koalicijskog sporazuma. Cilj tog plana je unaprijediti pristup zdravstvenoj skrbi za osobe s invaliditetom.

Također, uvedeni su zakoni koji reguliraju prava osoba s invaliditetom, a među njima su:

1. Zakon o ravnopravnosti osoba s invaliditetom donesen je 2002. godine.
2. Zakon o općem jednakom postupanju donesen je 2006. godine, s ciljem pružanja zaštite od diskriminacije od strane privatnih aktera poput poslodavaca ili stanodavaca.

Što vi mislite o Zakonu pod rednim brojem 2., koji je Njemačka uvela 2006. godine? Postoji li sličan zakon u našoj zemlji?

USLUGE PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE U NJEMAČKOJ

Osim toga, ova zemlja ulaže značajne napore u pružanju pomoći ljudima s nevidljivim oblikom invaliditeta. Postoji 120 organizacija za samopomoć diljem zemlje, sve pod vodstvom centralne organizacije.

Ali što točno ove organizacije čine i čime se bave?

One potiču ljude da se udruže u grupe pod nazivom “samopomoć”. Osnovna svrha ovih okupljanja jest da si sudionici međusobno pruže podršku u rješavanju problema s kojima se svakodnevno susreću. Najčešće se susreću ljudi s zdravstvenim, mentalnim i socijalnim problemima. Tijekom ovih susreta, informacije i iskustva se razmjenjuju kroz otvorene diskusije o raznim temama, poput bolesti kao što su dijabetes, reumatizam i depresija, te teškim životnim situacijama kao što su problemi u vezama i obiteljima ili bolesti unutar obitelji. Važno je napomenuti da diskusije nisu vođene od strane profesionalnog osoblja kao što su doktori.

Ovaj način djelovanja omogućava sudionicima koji se možda osjećaju izolirano u svojim problemima da pronađu rješenja za svoje prepreke, a istovremeno dobiju emocionalnu podršku i motivaciju za osobni i profesionalni rast i razvoj.

HRVATSKA VS. NJEMAČKA: POVEZNICE I RAZLIKE

Hrvatska i Njemačka dijele nekoliko ključnih poveznica i razlika u pristupu skrbi za osobe s invaliditetom:

Poveznice:

1. Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom: Obe zemlje su potpisnice ove konvencije koja postavlja okvir za zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom, uključujući pravo na jednakost, pristup i sudjelovanje u svim aspektima društva.
2. Zakoni protiv diskriminacije: Hrvatska i Njemačka imaju zakone koji se bore protiv diskriminacije osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj, borba protiv diskriminacije osoba s invaliditetom regulirana se Zakonom o suzbijanju diskriminacije (članak 4.). 
3. Informativne platforme: Hrvatski In-Portal.hr i njemački EnableMe pružaju relevantne vijesti, resurse i podršku osobama s invaliditetom kako bi im olakšali pristup informacijama o njihovim pravima i uslugama.

Razlike:

1. Psihosocijalna podrška: Njemačka više ulaže u pružanje psihosocijalne podrške za osobe s vidljivim i nevidljivim invaliditetom putem organizacija za samopomoć, dok se Hrvatska oslanja na centre za psihosocijalnu pomoć i stručnu podršku putem ministarstava te regionalnih centara.
2. Zakonodavstvo: Hrvatska ima Zakon o suzbijanju diskriminacije, dok Njemačka ima više zakona koji se bave pravima osoba s invaliditetom, uključujući Zakon o ravnopravnosti osoba s invaliditetom i Zakon o općem jednakom postupanju.

RAZVOJ HOLISTIČKOG PRISTUPA

Republika Hrvatska je napravila značajan napredak u pružanju financijske podrške osobama s invaliditetom.

Međutim, važno je prepoznati da osobe s invaliditetom nisu izolirane jedinke, već sastavni dio šire zajednice koja također igra ključnu ulogu u njihovim životima. Potreba za psihosocijalnom podrškom za ovu skupinu, ali i ostale građane je iznimno važna, no često je nedostatno naglašena. Da bi se osigurala puna inkluzija i podrška za osobe s invaliditetom, nužno je prepoznati važnost psihosocijalne podrške. Osim financijske stabilnosti, osobe s invaliditetom trebaju imati mogućnost da se aktivno uključe u društvo, doprinesu svojim vještinama i obogate svoje zajednice.

Ovakav holistički pristup će rezultirati inkluzivnim društvom u kojem svatko može ostvariti svoj puni potencijal.

PRIMJER DOBRE PRAKSE

Udruga Feniks Split je primjer dobre prakse koji se treba slijediti jer pruža podršku za unapređenje mentalnog zdravlja, te se bavi stručnim osmišljavanjem i provođenjem projekata za unapređenje kvalitete života osoba s mentalnim poteškoćama na području Splitsko-dalmatinskoj županiji.